Istoria Veronica Maia - Mestra soru tais ba nasaun nia lutu no tradisaun.

Senhora Veronica Perreira Maia

Senhora Veronica Perreira Maia iha festa Gala Dinner "Timor ho nia kultura" iha Darwin

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Senhora Veronica Maia ka konhesidu ho naran Veronica Pereira Maia, hanesan artista senior Timor-oan ida ne'ebé nia liman soru ona la'ós de'it tais ne'ebé kompleksu, maibé mós Timor-Leste nia eransa kulturál sira. Ida ne'e mak istória kona-ba Sra. Veronica Pereira Maia nian, mestra protetor ho pasiensia ida ne'ebé dedikadu ninia servisu ba nia rain ho nia tradisaun.


Istoria Senhora Veronica Maia

Moris iha tinan 1930 iha Fohorem, Suai, Timor-Leste, Sra. Veronica Maia viajen ho tais hahú bainhira nia ho tinan ualu de'it. Iha tempu ne'ebé edukasaun formál difísil atu hetan, Senhora ne'e hetan ninia moris iha arte antigu soru tais nian, aprende husi ninia inan no família sira.

"Ami iha uma ida ne'e, hau nia inan no tia sira, hotu-hotu halo servisu ida ne'e, servisu soru tais. Antes funu Japanes tama, hau halo ona tais metan ne'ebe ita hatais loro-loron iha uma, hau halo tiha ona".

Iha tinan 1975 bainhira Indonesia okupa Timor-Leste, Senhora Veronica ho ninia la'en matebian, Senhor Antonio Maia, no sira-nia oan sira sai husi Timor hodi ba Portugal.

Sira-nia viajen lori sira uluk ba iha Atambua no depois kontinua ba Portugal. Iha ne'eba Senhora Veronica nia abilidade ho tais dada atensaun husi kuradór muzeu sira iha Lisboa.

Nia komesa hala'o knaar delikadu hodi hadia fali tais sanulu resin rua, ne'ebe ida-idak reprezenta Timor-Leste nia distritu sira.

"Ami halai funu husi Timor ba Atambua depois ba Portugal tinan hitu. Kuandu ami to'o ema hili ema ne'ebe la eskola hodi hatama ba eskola, hau lae, ema museum sira hili ba servisu ho sira. Depois hau ba servisu ho Rui Cinaty, ita nia tais sira uluk halo ezpozisaun iha Dili dodok hotu, hau ba tu'u fali kabas sira hodi hadia fali no soru tais sanulu resin ida mesak diak.. same nian ida mesak boot. Hau servisu iha ne';eba tinan hitu."

Maski momentu ne'eba, Senhora Veronica simu saláriu di'ak no onra atu preserva ninia kultura nia artefaktu sira, nia fuan nafatin iha Timor. Nune'e, Iha tinan 1985, Senhora Veronica ho nia kaben ho oan sira muda ba Darwin, Austrália, ne'ebé Senhora Veronica sei kontinua soru tais.

"Kuandu hau husik servisu iha nee iha Portugal , ema museum tanis tanba hanoin hau"
Senhora Veronica Maia
Senhora Veronica Maia, iha nia residensia iha Darwin, halo intervista ho SBS Tetum.

Kontribusaun ba Kultura, funu no Istoria Timor

Senhora Veronica nia arte hetan signifikadu profundu depois de Masakre Santa Cruz iha tinan 1991. Tais ne'ebe nia produs fó tributo ne'ebé forte no kleaun ba masakre ne'e.

Hau mak halo tais lima ba Masacre Santa Cruz ne'e
Hau atu halo tan tais ba Nicolau Lobato no mapa Timor, maibe ita referendum tama ona, Hau lao hela deit, malae sira presiza hau lao hela deit. Agora hau seidauk halo no kabas mutin mos laiha".


Bainhira halo tais hirak ne'e, Senhora Veronica halo tuir deit naran matebian sira nian ne'ebe mak hakerek ona iha envelope ida-idak. Nia hetan azuda kabas husi Japaun no mos Timor-oan ida ho naran, Albertina Viegas. Tais lima ne'e soru ho kuidadu no tau naran matebian sira ne'ebe mate iha momentu ne'eba. Nia eskolla kór sira ne'ebe mak simboliza laran-kanek, raan, no esperansa - ne'ebe signifika kona-ba tragédia no reziléncia povu Timor nian. Nia hetan azuda husi Japaun no mos husi Timor-oan ida naran, Albertina Viegas.

" Hau hare tuir deit ema nia naran iha envelope ida-idak, kada ema ida envelope ida. Ajuda ne'ebe hau hetan, Japaun fo kabas, no Albertina Viegas mak servisu hamutuk ho hau.. no Avo mane halo halo uma ida no hau soru tais ne'".

Tais sira ne'e laos de'it hena ka textile ida, maibe hanesan memoria moris Timor-oan sira nian. Ba Senhora Veronica, hatudu Tais sira ne'e iha espozisau husi Sydney to'o Darwin, lori istória todan Timor nian no mehi Timor oan sira nia ba liberdade.

"Madre Mary MacKillop halo prosesu ida, hau lori Tais hirak ne'e ba Sydney.. to'o iha ne'eba ema tanis los no hakalalak. Hau ba Sydney dala ruma ona halo ezpozisaun iha Museum Contemprary Art no mos ba ema Indijinu sira".

"Premeira hau mak reprezenta inan sira iha Darwin.. inan sira nia mataben, hau mak hatudu ba nasaun tomak iha Darwin..hau mak tanis.. hau lutu to'o bainhira ita independensia mak hau lori ba Timor"

No depois de referendum, iha tinan 2000, nia lori Tais lima ne'e ba Timor.

Premeira hasai ita nia bandeira ne'e, tais hau lori tais hirak ne'e ba Timor. Depois atu tais ne'e iha ne'eba, maibe tanba ita seidauk iha fatin diak, enatuan hau dehan halo museum ida iha cemeteriu fatin ne'ebe mak imi monu ba.. fatin ne'e hau lori fali mai tau iha Darwin".

Senhora Veronica nia influénsia no keda estende mos ba arte no luta sira seluk.

Iha tinan 1995,hamutuk ho ninia la'en, Sr. Antonio Maia reprezenta komunidade Timor-Leste iha Darwin atende fórum ida iha Japaun. Eventu ida ne'e marka hanesan aniversáriu 50 anos Funu Mundiál Daruak nia rohan.
Senhora Veronica Perreira Maia (1).png
Senhora Veronica Pereira Maia koalia iha forum ida iha japaun kona-ba Japaun nia suporta ba Indonesia nia okupasaun iha Timor iha 1995. Credit: Senhora Veronica Pereira Maia
Iha ne'ebá hamutuk ho ativista Australianu, Andrew MacNaughtan, husu governu Japaun atu rekoñese sira governu nia papél iha atrosidade ne'ebe akontese iha Funu Mundiál Daruak nian iha Timor-Leste no atu hare ba okupasaun Indonesia nian momentu ne'eba iha Timor.

" Ami nain rua ba iha Japaun 14 dias. Momentu ne'eba Japaun selebra 50 anos mak ami ba ne'e.. hau koalia kona-ba Timor no sira dehan prosesu ne'e lao hela, mais Internasional mak hatene".

Senhora Veronica ninia ativizmu liu husi arte kontinua nafation hamutuk ho komunidade Timor-oan sira iha Australia. Iha tinan 1996, Senhora Veronica partisipa iha Darwin Fringe Festival no depois kontribui mos iha ezpozisaun ida iha Muzeu Arte Kontemporánea nian iha Sydney, uza ninia tais hodi konta istória povu Timor-Leste nia luta no reziléncia.
Museum Contemporary Art, Sydney, Australia

Legadu no Rekoñesimentu

Iha tinan 2000, Governu Timor-Leste fó onra ba Senhora Veronica ho nia kaben Sr. Antonio Maia tanba sira-nia kontribuisaun ba luta independénsia nian husi rai-li'ur.

Rekoñesimentu ida ne'e haforsa Veronica nia estatutu la'ós
de'it nu'udar artista, maibé nu'udar embaixadora kulturál no protetor ba eransa Timor nian.

To'o ohin loron, Senhora Veronica kontinua nafatin ninia serbisu soru-tais iha Darwin. Maske la ativu hanesan uluk, maibe ho neneik sei kontinua nafatin.

" Hau nain mesak halo hau nia Tais.. hau soru no halo buat sira ne'e..ema barak mak mai interview ho hau, inkluido mos husi japaun. Hau nia liafun mak ne'e deit.. hau hanesan halai funu ne'e hanesan lori luhu kuak ida, depois hau hili halibur hau nia kuktura Timor nian, loron ida hau hetan hau nia rain, hau sei lori ba kuda iha Timor.
Senhora Veronica Maia ho Tais ne'ebe nia produs
Senhora Veronica Maia hatudu Tais ne'ebe ne'ebe nia produs hela ba SBS Tetum
Hanesan mestra ba soru tais no ema ne'ebe hatene kona-ba kultura timor nian, liu-liu liga ho nia orijin, Senhora Veronica fo nia mensagem ba jerasaun foun sira hanesan tuir mai.
Hau husu ba joven sira, labele halo lakon ita nia kultura..at ka diak tenki hatudu, hanesan ema Aborijinu sira hatudu sira nia kultura".
Senhora Veronica Pereira Maia nia istória moris sai hanesan testamentu ba kbiit arte nian hodi haburas istória, kura kanek husi terus sira, no hari'i ligasaun entre kultura sira.

Liu husi nia produsaun tais ne'ebe nia soru, nai fo ona signfikante istoria pasadu no prezenteTimor-Leste nian, ho esperansa kria legadu ida ne'ebé sei inspira jerasaun sira tuir mai.



 

Share