Husi viajen Igreija nian ba Timor to'o sai fundadór eskola: Ornella Byak nia misaun iha Timor-Leste.

Ornella ho nia estudante no manorin nain balun iha eskola St.Backita.

Ornella Byak tur iha klaran no haleu husi estudante no manorin nain balun iha eskola St.Bachkita ne'ebe nia hari'i iha Same, Timor-Leste. Credit: BETTER Timor

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Iha Timor-Leste nia klaran, joven australiana ida ho naran Ornella Byak halo laloran iha edukasaun, prova katak ema ida nia dedikasaun bele duni muda no sei muda ema rihun ba rihun nia moris. Ida-ne'e mak istória ida kona-ba oinsá viajen ida husi igreja nian nakfilak ba misaun ida ne'ebé muda moris, transforma la'ós de'it Ornella nia moris maibé futuru labarik timoroan sira nian ne'ebe diak liu tan.


Viajen ida ne'ebé destinu

Nu'udar kapitaun justisa sosiál ne'ebé apaixonadu iha nia eskola iha Australia, Ornella Byak, joven Australiana ida, sempre mehi atu halo diferensa iha nia moris no ema seluk nian. Iha tinan 2013, ho tinan 14, nia hahú viajen grupu igreja nian ida ba Timor-Leste ne’ebé muda ninia moris. Ornella konta tuir fali momentu ne'e:
 
"Ne'e halo parte iha viajen grupu igreja nian ida hosi Sydney. Ha'u sempre hakarak halo viajen ba serbisu justisa sosiál nian. Maibé ha'u la hetan lisensa to'o ha'u iha tinan 18. Maibé loron ida, iha igreja ne'ebé ha'u nia inan-aman ba tuir misa domingo-domingo, ha'u haree publisidade ida ba viajen ida ba Sentru Santa Bakhita iha Timor-Leste, Santa Bakhita mak ha’u-nia Santa konfirmasaun, no ha’u-nia inan iha ligasaun ho Santa ne’ebé hanesan bainhira nia iha tinan 21. Ne’e hanesan koinsidénsia ne’ebé inkrível."


Ornella Byak iha nia vizita premeiro iha 2013
Ornella Byak hetan bemvindu husi komunidade balun ne'ebe nia vizita iha 2013 bainhira nia ho idade 14 anos. Credit: Ornella Byak
Iha loron ikus ninia viajen nian, lia-fuan simples ida hosi ema timoroan ida hatete ba nia – "Favor keta haluha ami" – ida ne'e sai hanesan katalizadór ba misaun Ornella nian. Liafuan ida-ne'e mosu iha nia hanoin hela deit, hodi dudu nia ba futuru ida ne'ebé dedika nia-an hodi hadi'a edukasaun iha Timor-Leste.

Husi Vizaun ba Realidade

Fila fali ba Austrália, Ornella fo nia-an hodi servisu makas ba nia objetivu foun. Nia asegura finansiamentu $100,000 ba Eskola Sekundária Senior ida iha Letefoho, Ermera no mos halo peskiza kle’an kona-ba edukasaun iha Timor. Buat ne’ebé nia deskobre halo nia triste tebes: foin-sa’e Timor-oan barak iha difikuldade ho matemátika bázika ne’ebé labarik eskola primária australianu sira bele jere ho fasil.
 
Reflete kona-ba nia deskobrimentu sira ne'e, Ornella hatete, "Estudante sira atrazada signifikantivu iha sira nia nivel akademiku ba sira-nia tinan ka klase, ida ne'e tanba falta konhesementu essensial husi tinan antes ne'ebe nesesariu atu komprende no desenvolve konseitu avansadu liu iha sira nia-nia estudu atual. Husi ne'ebá kedan ha'u hatene katak ha'u bele harii eskola barak maibé ida-ne'e sei la ajuda dezenvolve edukasaun. Atu dezenvolve duni edukasaun, presiza mós hadi'a kualidade liu husi kurikulu no dezenvolvimentu manorin nain sira nian, ne'ebe presiza hahu husi edukasaun baziku".

Atu prepara diak liu tan hodi hasoru eskala dezafiu iha futuru, Ornella gasta tinan barak hodi planeia no prepara ho metikulozu. Nia envolve governu, igreja, eskola sira, no komunidade sira atu komprende didiak kauza prinsipál sira hosi lakuna edukasaun iha Timor. Viajen ida ne'e la'ós lahó obstákulu sira, maibé Ornella nia kompromisu ne'ebé la nakdoko halo nia konsentra nafatin ba nia objetivu.
 

Santa Bakchita Excelência nian: Mehi ida ne'ebe realiza

Iha tinan 2023, Ornella nia persisténsia fó duni rezultadu. Eskola St. Bakhita de Excelência loke ninia odamatan iha munisípiu Manufahi, ho presenza no suporta husi Prezidente Timor-Leste, Sr. Ramos Horta, ne'ebe sai mos hanesan patronu fundador eskola nian no suporta Ornella husi inisiu kedan, hamutuk ho Cardinal Virgílio do Carmo da Silva prezide halo inaugurasaun ba eskola ida ne'e.
 
Ornella Byak, Cardinal Timor-Leste ho Presidente Timor-Leste hamutuk ho komunidade sira iha Same.
Ornella Byak hamutuk ho Cardinal Timor-Leste, Virgílio do Carmo da Silva ho Presidente Republika Timor-Leste, Jose Ramos Horta ofisialmente loke eskola St.Bachita iha 2013. Credit: BETTER Timor
Eskola nia impaktu imediatu no profundu. Ornella fahe ho orgullu, " Agora dadaun ami iha kelase rua ba nivel edukasaun rua. Ba eskola fundasaun ka iha Timor bolu jardim de infância (kindegarden) ami iha estudante hamutuk 26 pessoas ho manorin nain hat ne'ebe fahe ba kelase ida ema nain rua. Nivel edukasaun fundasaun ne'e sei eskola to'o tinan ida. Sira nia kelase komesa husi tuku 7 dader to'o 12 oras meudia. Depois eskola primaria ba premeiro ano komesa fali husi 12.50 to'o 6.10 kalan. Iha premeiro ano ami iha estudante hamutuk 49 pessoas. Manorin nain hat mak hanorin no fahe nain rua ba kelase ida-idak. Tinan-tinan ami sei aumenta nivel klase foun ida hodi haburas eskola ba Eskola Fundasaun to'o Tinan 12 iha 2035.

Abordajen Olístiku ida ba Edukasaun

Ornella nia aprosimasaun ba edukasaun komprensivu no orienta duni ba komunidade. Ida ne'ebe bele hare husi nia aprosimasaun tuir mai:
 
- Kurríkulu: Eskola uza kurríkulu governu Timor-Leste nian nu’udar baze no aumenta elementu sira husi kurríkulu Austrália nian, hodi fornese ba estudante sira nia edukasaun ne’ebé mak robustu no kompetitivu internasionál inklui hanorin iha lian Inglés. Kurrikulu ida ne'e emphaze ba labarik ka estudante sira hanesan sentru atensaun, ida ne'e atu asegura katak estudante sira aprende ho diak.

- Formasaun ba Manorin nain sira: Manorin nain Timor-oan sira hetan formasaun husi voluntáriu australianu sira ne’ebé kualifikadu, hodi garante instrusaun ho kualidade aas.
 
- Envolvimentu Komunidade: Inan-aman husi estudante sira presiza kontribui tempu ka osan ba eskola, hodi haburas sentidu pertensia no investimentu komunitáriu. Ornella esplika;
Estudante eskola St.Bachita of Excellence iha Same, Timor-Leste
Estudante sira ho sira nia manorin nain iha eskola St.Bachita of Excellence iha Same, Timor-Leste. Credit: BETTER Timor
Ha'u sempre hateten ba inan-aman sira, 'Ida-ne'e la'ós ha'u nia eskola, maibé imi nian.
"Hanesan parte ida husi inskrisaun, inan-aman sira tenke gasta oras 4 kada fulan hodi ajuda iha eskola ka selu $8 kada fulan. Ami bolu ida-ne'e hanesan kontribuisaun ida, no ida-ne'e ajuda kria sentidu pertensia nian ba sira. Ami sorte tebes tanba hetan inan-aman sira ne'ebé envolve hanesan iha eskola. "
 
- Sustentabilidade: Ho nia background iha finansa, Ornella implementa ona estratéjia sira atu halo eskola ida sai auto-sufisiente liu tan iha futuru. Nia fahe nia vizaun:

 "Ami haree hela fonte reseita oioin. Ami iha kafé ida no oferese hahán simples, no osan ne'ebé hetan hosi kafé ne'e sei fila fali ba eskola. Ami mós planeia hela akomodasaun iha eskola foun hodi bele hetan rendimentu barak liután hodi ajuda ami nia eskola. Ha'u nia background maka iha finansas, no ha'u sempre iha hanoin kona-ba oinsá atu halo eskola ida-ne'e la dependente ba doadór sira iha Austrália."

Haree ba Futuru

Ornella nia ambisaun boot liu fali atu hari'i eskola ida de'it. Ninia objetivu ikus mak atu eleva Timor-Leste nia sistema edukasaun ba padraun Austrália nian, tanba ida ne'e sei potensialmente fó impaktu ba joven 700,000 iha nasaun tomak. Nia planeia daudaun ona kolaborasaun ho eskola internasionál sira iha Dili no serbisu ba akreditasaun iha sistema edukasaun timoroan nia laran. Ornella Afirma:

Ha'u nia objetivu jerál maka lori Timor nia edukasaun tuir padraun Austrália nian, iha juventude 700.000 maka presiza edukasaun ida ne’ebé di’ak
Hamutuk ho ha'u nia ekipa iha Austrália, ami koko hela ami nia kurríkulu no métodu sira ne'e, ami hein atu aprezenta modelu ida-ne'e hodi implementa iha nasaun tomak. Ida-ne'e krusiál ba futuru Timor nian, liuliu bainhira nasaun sai membru ba ASEAN."
Ornella Byak ho nia sertifikadu Ordem de Timor Grau Medalha
Ornella Byak, inisiador no fundador ba eskola St.Bachita of Excellence, simu Ordem de Timor Grau Medalha husi Presidente Republika Timor-Leste, Jose Ramos-Horta, iha dia 20 de Maio 2024. Credit: BETTER Timor
Nu’udar rekoñesimentu ba ninia esforsu estraordináriu ida ne'e, Ornella simu Medalla Ordem de Timor husi Prezidente Jose Ramos-Horta.

" Hau simu Ordem de Timor husi Presidente Timor-Leste, Sr. Jose Ramos-Horta, hau simu hanesan hau nia kontribusaun servisu ba tinan 10 iha edukasaun. Hau koko fo fali ba Presidente maibe nia lakohi simu, nune'e hau duni simu orde\m ida ne'e.Maibé, ba hau, rekompensa loloos maka haree transformasaun iha nia estudante sira nia moris, no esperansa iha sira nia inan-aman nia matan.

Sakrifísiu Pesoál ida ne'ebé boot liu

Ornella nia viajen la'ós lahó sakrifísiu pesoál. Muda husi Australia ba Timor-Leste signifika husik hela konfortu uma nian. Nia husik hela nia familia, kolega sira no servisu ne'ebe mak diak tebes iha Sydney. Maibé, nia nafatin iha kompromisu ba nia kauza, hetan objetivu iha dezafiu sira ne'ebé nia hasoru loroloron. Ho umór uitoan, nia admite:

 "Ha'u obsesiva uitoan ho sintina sira! Iha Timór, ha'u sempre preokupa atu hetan sintina ne'ebé di'ak, liuliu bainhira hau halo viajen naruk sira. Ha'u mós saudades bife di'ak iha Austrália".

Ornella Byak nia istória hanesan lembransa ida ne'ebé forte kona-ba oinsá ema ida nia promesa, ne'ebé hetan apoiu hosi determinasaun no apoiu hosi komunidade, bele lori ba mudansa transformativu. Ninia istória fó inspirasaun mai ita hotu.

Ninia viajen husi joven defensór justisa sosiál ba pioneira edukasaun iha Timor-Leste hamriik nu’udar testamentu ida bai ta hotu.

Enkuantu Ornella kontinua nia serbisu, nia husu ba governu timoroan no instituisaun relevante sira atu aumenta sira nia esforsu iha edukasaun. Nia hatete:

"Presiza ba hare imi nia projetu, labele gasta deit osan ba projetu ne'e no husik hela deit. Imi presiza halo kolaborasaun ho imi nia parseiro sira. Dala barak organizasaun sira gasta osan ba projetu ruma sem hatene problema ne'e ho diak ou ka hatene didiak problema nia hun iha ne'ebe. Kuandu hatene ona problema ne'e, ema presiza iha buka solusaun. Maibe solusaun ne'e mos presiza teste atu hare se ida ne'e aplika duni ba prolema ne'e ka lae. Kuanu los ona, bele ona implementa projetu ne'e se imi fiar solusaun ne'ebe imi teste diak ba problema/kauza ne'e. Importante mos atu halo monitorizasaun no avaliasaun loro-loron.
 
Ornelia nia istória inspira ita hotu atu konsidera oinsá ita, mós, bele halo diferensa iha mundu, labarik ida, eskola ida, komunidade ida iha tempu ida.

Share