Fahe koñesimentu kona-ba kultura liu husi arte entre artista Aborijine ho komunidade Timor-oan

Les Huddleston Lipwurrunga ho nia arte indiginu nian.jpg

Uncle Les Huddleston Lipwurrunga kaer didregidoo no hamrik iha espozisaun ne'ebe hatudu nia arte sira iha Melbourne Credit: Empowering Community Growth organisation

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Fahe kultura mak dalan furak ida atu ajuda ema seluk atu hetan koñesimentu no kompriensaun kona-ba tradisaun, fiar, no prátika oioin. Atividade ida ne'e permite troka ideia, valór no esperiénsia sira ne'ebé bele habelar perspetiva. Dalan ida atu fahe kultura ne'ebé halo ema seluk nia koñesimentu sai riku mak liuhusi arte hanesan pinturas, musika no seluk tan. Liu husi arte espresivu sira-ne'e, ema bele aprende kona-ba istória, tradisaun no emosaun husi kultura oioin.


Iha inisiu fulan Fevereiu 2024, komunidade Timor-oan sira iha Melbourne liu husi organizasaun METAC - Melbourne East Timorese Activity Center, iha oportunidade hare no aprende arte ema rain Aborijine nian, didgeridoo, liu husi artista indiginu husi Darwin, Uncle Les Huddleston Lipwurrunga ne'ebe mai halo apresentasaun iha METAC. Iha tempu hanesan artista Timor-oan sira iha Melbourne mos fahe knanauk Timor nian ho Uncle Les.

Uncle Les hanesan artista rai nain Aborijine ida ne'ebe hela iha nasaun Larakia, Darwin, Australia. Nia familia orijinante mai husi nasaun Roper River ka parte balun iha Western Australia no nia konhesidu ho naran aborijine nian Lipwurrunga. Nia komesa halo arte hanesan pinta no uza didgeridoo kuaje tinan tolu nia laran liu ona. Pinturas ne'ebe nia halo liga ho istoria fiar ema rai nain aborijine sira nian.
Pinturas husi Les Lipwurrunga
Pinturas kona-ba manu, ikan no be hatudu husi Lipwurrunga nia servisu durante ne'e Credit: Empowering Community Growth organisation
Uncle Les esplika signifikante husi nia arte ne'ebe mak nia halo ne'ebe barak liu liga ho elementus ambiente nian hanesan, be, ikan ho Manu. Nia mos uza didgeridoo hanesan nia arte musika ba kura ema. Didgeridoo mak nudar insturmentu musika ida ne'ebe halo husi ai ne'ebe pinta ona ho kor tradisional aboriginu nian. Ema rai nain sira uza liu husi hu iha ibun nakdedar hodi produs lian nakonu ne'ebe kontinua no uza tékniku espesiál ida-ne'ebé hanaran breathing circular (dada is haleu). Tradisionalmente didgeridoo uza iha seremonia ka ritual importante ema aborijine nian, maibe iha Australia ema mos uza didgeridoo hanesan simbolu respeita ba ema rai nain sira iha seremonia offisial sira. Didgeridoo nia lian mak parte ida husi istoria ne'ebe fo hatene no hanorin ema kona ba rai nain sira nia fiar.

Tuir Uncle Les nia uza didgeridoo hanesan metode kura ida "Hau uza didgeridoo hanesan metode kura ida, ida ne'e hanesan sentimentu espirtiual ida"
Didgeridoo ne'e forsa tebes, nia bele hasai enerjia negativu husi ema nia laran
Intervista Les Lipwurrunga Huddleston
SBS Tetum Producer, Cristina Freitas, halo intervista ho Uncle Les Huddleston Liwurrunga Credit: SBS Tetum
Durante nia visita iha Melbourne, Uncle Les lori nia arte hotu hanesan pinturas no didgeridoo mai hatudu no fa'an. Iha eventu ne'e alende hasoru visitantes sira, nia mos hasoru membru parlamentus sira husi Northern Terrority, governu Federal no mos governu lokal nian. Sira hotu apresia tebes nia talentu iha arte.
Les Huddleston Lipwurrunga hamutuk ho nia subrinha no Membru Parlamentu nain rua husi Governu Federal no Northern Territory
Iha fatin espozisaun, Les Huddleston Lipwurrunga hamutuk ho nia subrinha no Membru Parlamentu nain rua husi Governu Federal no Northern Territory
Iha tempu hanesan Uncle Les mos ba apresenta nia arte iha komunidade Timor-oan sira iha sira nia enkontru METAC ne'ebe halao fulan ida dala ida. METAC mak organizasaun Timor-oan nian ida ne'ebe hari'i iha Melbourne iha 2001 ho objetivu atu halibur Timor-oan sira hodi fahe informasaun, hetan divertimentu no mos hanesan platforma ida halibur mos rede apoio no individual sira ne'ebe durante ne'e suporta Timor-Leste.
Komunidade Timor-oan balun ho sira nia rede suporta no individual balun ne'ebe durante ne'e sai hanesan belun ba Timor-oan sira iha Australia.jpg
Komunidade Timor-oan balun iha Melbourne no sira nia rede suporta ne'ebe mak mai tuir sorumutu iha METAC
Timor-oan sira ne'ebe mak ne'ebe mak partisipa iha sorumutu ne'e sente kontente tebes ho visita Uncle Les nian, tanba nia bele fahe tradisaun ema rai nain nian. Iha okajiaun ne'e artista Timor-oan iha Melbourne, grupu mistiku ho Paulo Almeida mos fahe knanauk Tetum nian ba Uncle Les. Ikus mai sira grupu rua ne'e kolabora hamutuk iha knananuk "o hele lei" ne'ebe akompanha ho didgeridoo.

Les Huddleston Lipwurrunga ho artista Timor-oan iha Melbourne
Uncle Les Huddleston Lipwurrunga kolabora hamutuk ho artista Timor-oan, Paul Almeida ho Grupu Trio Mistik iha Melbourne apresenta knananuk " O le'e le'e mai" iha sorumutu METAC nian Credit: Jorge de Araujo
Sr. Jose Pires hanesan koordenador iha METAC haktuir, nia sente kontente ida ne'e premeira vez artista aborijine mai fahe kultura liu husi musika kontempariu iha sorumutu METAC nian. Nia hatutan katak ida ne'e laos premeirza ves METAC halo kolaborasaun ho ema rai nain tanba antes ne'e iha ona maibe ba liu pinturas laos musika.

Nune'e mos Timor-oan, Ana Cristina Steves-Serra hato'o katak idea ida atu troka kultura ba mai ne'e diak no importante tebes. Atividade hanesan ne'e halo ona iha tempu uluk ho maluk sira husi West Papua.

Uncle Les hanoin kona-ba nia apresentasaun ba Timor-oan sira ne'e diak tebes hodi fahe istoria no kultura ba malu. Nia hatete katak nia fo digerdidoo ida ba Timor-oan ida ne;ebe hatudu nia interese. Alende ne'e nia mos fo clappsi ba labarik Timor-oan ida.
Liu husi maneira ne'e, hau hakarak atu forma amizade ho Timor-oan sira, nune'e mos atu fo hatene katak didgeridoo ne'e espesial tebes ba ami nia kultura.
Atividade espozisaun ba Uncle Les no sorumutu ho Timor-oan sira iha Melbourne ne'e hetan suporta husi organizasaun Empowering Community Growth (ECG) ho Kor Timor (KT).
Tuir Diretora ECG ho KT, Sra. Jill Forsyth esplika katak objetiviu husi suporta arte Uncle Les nian atu promove kultura ema aboriginu nian hanesan mos nia halo ona durante ne'e liu husi nia suporta ba Kor Timor iha Timor-Leste.

intervista Sra. Jill Forsyth
Intervista hos Sra. Jill Forsyth, Diretora ba organizasaun Empowering Community Growth ne'ebe suporta artista Les ho komunidade Aboriginu balun iha Darwin no mos negosiu kiik balun iha Timor-Leste
Nia hare katak Uncle Les nia keda iha didgeridoo ne'e halo ema kalma tebes (sound bath) tanba ne'e nia hakarak liga Timor-oan sira ho Uncle Les atu bele kria buat ruma. Liga ba arte ne'e rasik. Sra. Jill hato'o nia hare Uncle Les ema ida ne'ebe seriu tebes halo nia arte tanba ne'e nia hakarak loke oportunidade ba Uncle Les hodi promove no fa'an nia arte hirak ne'e iha Melbourne.

Hatan ba ida ne'e, Uncle Les hato'o katak, durante tinan tolu nia laran halo arte, foin premeira vez nia hetan oportunidade diak ba halo espozisaun. Tanba ne'e nia agrdece tebes ba Sra. Jill asistensia. Nia dehan ida ne'e importante tebes ba nia ema sira atu ema rekonhese sira nia arte. Nia hakarak atu kontinua halo arte maibe iha tempu hanesan hanorin mos jerasaun foun atu kontinua apresia no preserva kultura ne'ebe mak iha.

Se jerasaun foun la apresia kultura, ita sei laiha kulura iha futuru
Alende suportra Uncle Les, Sra. Jill liu husi nia organizasaun azuda mos empreza kiik husi komunidade aboriginu balun iha Darwin atu kria no promove sira nia arte hanesan pinturas, . Esperensia ne'e nia aprende husi nia involmentu iha Timor-Leste durante tina rua nulu resin hodi hari'i empreza kiik hanesan Kor Timor. Liu husi nia esperensia durante tinan 20 nia laran servisu iha Timor nia aprende katak halo atividade hasae fundu ba suporta ema ne'ebe mak presiza, nunka mais hotu ka para. Ho rede apoio no individual ne'ebe nia hasoru iha Timor, inkluido Sr. Luke Gosling ho Sra. Kirsty Gusmai nia aprende atu labele fo deit sasan ba ema, diak liu mak liu husi treinamentu ka azuda hari'i ka apoio empreza kiik iha Timor-Leste. Tanba ne'e nia hakarak azuda empreza kiik sira ne'ebe mak hamrik ona no azuda sira seluk hodi hamrik hodi bele iha liu sustenatbilidade. Liu husi modelu ida ne'e depois de COVID, liu husi nia organizsasaun ECG nia mos suporta komunidade aboriginu sira iha Darwin hodi promove no preserva mos sira nia kultura, aumesmo tempu hetan mos rendementu.

Sra. Jill nia suporta ba empreza kiik iha Timor-Leste hahu kedan husi tinan 2000. Nia hakarak azuda empreza kiik sira ne'e tanba nia hare katak
Suporta empreza kiik hanesan mos suporta ekonomia familia ida-idak nian, iha tempu hanesan mos hadia ekonomia nasaun nian. Suporta ida ne'e mos kontribui mos ba setor edukasaun ba ema ne'ebe mak servisu iha ne'eba no ba mos sira nia familia.
Liga ba nia suporta iha parte arte liu-liu Tais nia haktuir katak
Mantein patrimóniu kulturál tais nian iha Timor-Leste hanesan parte importante ida husi planu empreza kiik ne'ebe mak hari iha Timor
Tuir planu iha tempu badak, Sra. Jill sei lori empreza kiik Kor Timor atu mai hasoru malu ho empreza kiik iha Darwin atu sira bele fahe konhesementu ba malu iha arte, kultura no mos esperensia negosiu nian.

Share